Bolja grafika za manje novaca
Mnogi korisnici kućnih računala uopće ne znaju da računala koriste grafičke kartice za spajanje na monitor jer njihov stil života niti ne zahtijeva ikakvu grafiku. To su obično jedni korisnici kojima računalo služi za web surfanje, čitanje mailova i online kupnju potrepština, dok drugima treba za poslovne, finacijske svrhe, razne izračune i praćenje raznoraznih burzi putem weba. Uglavnom, to su korisnici kojima grafika i grafičke kartice ništa ne znače. Kad pročitaju ili čuju negdje da je AMD ili nVidia izradila karticu od preko 3000 kuna hvata ih smijeh i nevjerica da postoje likovi koji će izbrojati te novce…
Budući da su likovi sa superkarticama u kompu u manjini, a prosječni korisnici u većini, AMD i nVidia mislili su i na njih tako da su objavili i kartice sa cijenom manjom od 300 kuna. Bez jakih procesora za 3D animaciju i dovoljne da pokrenu igre poput solitera i bombica. Svi proizvođači imaju svoje čipsete i modele napravljene za zahtjevnu i nezahtjevnu publiku kao na primjer AMD ATI Radeon HD 2900 XT je skuplji model iz serije, ali postoje i jeftijinije varijante u modelima 2600 i 2400 verzije. A kod nVidie je sličan slučaj sa modelom GeForce 8800 serije koja je vrh, a na drugoj strani nudi manje skupa rješenja u obliku 8600, 8500, pa čak i 8400 modela.
Grafičke kartice
Testirali smo osam kartica. Od toga tri kartice sa najjeftinijim AMD ATI čipsetima na tržištu: Radeon HD 2400 Pro, HD 2600 Pro i HD 2600 XT. Sljedeće tri su iz obitelji nVidia čipseta: GeForce 8500 GT, 8600 GT i 8600 GTS. Zadnje dvije kartice su iz više klase: Radeon HD 2900 XT i GeForce 8800 GTX. Ove dvije zadnje kartice znantno su skuplje od ostatka ekipe u testu, ali time smo htjeli pokazati što dobijete za koju cijenu.
nVidia ne pravi sama svoje kartice nego samo bazni čipset, a proizvodnju prepušta provjerenim firmama kao što su ASUS, EVGA i XFX koje se bave od davnina proizvodnjom čipova, memorija, matičnih ploča i ostalih svakodnevnih potrepština. A njihove proizvode smo i testirali. Samo želimo napomenuti da su performanse istog modela nVidie identične i ne ovise o tipu proizvođača.
XFX nVidia GeForce 8500 GT
100 kn
256MB DDR2 memorija, 128-bit interfejs
Za: odlična cijena, brža od identične ATIjeve, jako tiha, za tetris dušu dala
Protiv: slabe performanse na većim rezolucijama, zaboravite na call of duty serijal
AMD ATI Radeon HD 2600 XT
150 kn
512MB GDDR3 memorija, 128-bit interfejs
Za: niska potrošnja struje, dobar rad u AERO modu, DirectX 9
Protiv: zaboravite directX 10 3D u aplikacijama i igricama
ASUS nVidia GeForce 8600 GTS
200 kuna
256MB GDDR3 memorija, 128-bit interfejs
Za: brza za svoju cijenu, podržava dirctx 9 igrice i komadiće AEROa
Protiv: zaboravite directx 10 i ima previli hladnjak za svoju snagu i veličinu
ASUS nVidia GeForce 8600 GT
125 kuna
256MB DDR2 memorija, 128-bit interfejs
Za: dobra AERO ubrzanja, dobri rezultati na testovima, tih
Protiv: katastrofa za 3D aplikacije i igrice, ne podržava directx 3D, nekad dobra kartica koju je pregazilo vrijeme
AMD ATI Radeon HD 2600 Pro
130 kuna
256MB DDR2 memorija, 128-bit interfejs
Za: niska potrošnja, jako tiha, dobro radi u AERO modu, odlična video kvaliteta
Protiv: slaba i spora u 3D aplikacijama i igricama, nedostatak directx 3D podrške, nije crossfire kompatibilna
AMD ATI Radeon HD 2400 Pro
50 kn
256MB DDR2 memorija, 64-bit interfejs
Za: jako jeftina, malo troši, ko stvorena za soliter i belu
Protiv: za te novce nemamo ništa protiv
Zaključak
Za pokretanje Windows Vista Aero 256 MB DDR2 SDRAMa je mnogo, ali je premalo za igranje. GDDR3 SDRAM je brži i treba mu manje energije od drugih tipova memorije. To je u biti memorija smještena na grafičkoj kartici koja sa komunicira sa RAM memorijom na kompu. Što je više memorije na grafičkoj kartici i na kompu komunikacija je bolja.
Memorijski interfejs je propusnost između memorije grafičke kartice i njenog GPUa, ili grafičke procesorske jedinice. Šira propusnost znači bolje performanse.
Procesna jedinica toka je broj specijalnih multisadržajnih jedinica dostupnih na kartici. tokovi Procesorske jedinice nisu vezani sa grafičkim podacima ali se koriste u različitim softverskim funkcijama.
Mrtvi procesi otkrivaju veličinu pojedinih djelova grafičkog čipa. Manji dijelovi zahtjevaju manje energije što znači manje isijavanje topline i manja buka ventilatora.
Jezgra, osvježavanje i memorijski takt…
Različite frekvencije koriste razne dijelove grafičke kartice. Brži takt znači više izvršenih operacija u kraćem vremenu.
Kako smo testirali
Specifikacije su jedna stvar dok su stvarne performanse druga. Zato smo sve kartice testirali u različitim okruženjima da vidimo njihovo ponašanje. Instalirali smo potpuno nov i svjež opeartivni sustav Windows Vista Ultimate na komp i isljučili smo sve varijable koje bi mogle pojesti procesorsko vrijeme kao npr. automatsko ažuriranje. I korstili smo najnovije drivere za svaku karticu bez uključenog overclockinga.
Prvo smo pokrenuli 3DMark06 aplikaciju koja je primarno složena za testiranje grafičkih kartica. Ona simulira šest raznih okruženja (četiri za grafiku i dva za CPU) koji mjeri okvire za svaku igru kao i druge faktore poput koliko poligona i piksela, od kojih se sastoji 3D slika , može renderirari kartica u svakoj sekundi. 3DMark06 zatim izbacuje brojke koje se slažu ili ne slažu sa kartičnom cijenom. Nije iznenađujuće ako kartica ima veću cijenu da ima bolje rezultate, ali ponekad i nije tako. Ovaj test pokazuje zašto tvrdokorni igrači igrica troše velike novce na visoko turažne kartice. Zbog pikselnih eksplozija igranje igrica jednostavno izleda bolje.
Također smo koristili brojne igrice za testove. Ovo nismo izveli samo zbog njihove komparacije nego i da vidimo kako pokreću 3D igre. Najčešće rezultate prikazujemo u okvirima po sekundi poznatijih kao fps ( frames per second) što se odnosi na mogućnost kartice tj. koliko okvira može prikazati u jednoj sekundi. Iznos od 30 okvira u sekundi je svakako dobar rezultat za igranje. Sve manje od tog iznosa bit ćete u mogućnosti vidjeti izmjenu okvira prostim okom.
Testove smo izvodili pri rezoluciji 1280 x 1024 i defaultnim postavkama u igricama. Zatim smo pokrenuli test sa upaljenim nekim dodatnim postavkama kao što su anti-aliasing ili uklanjanje zupčastih rubova i linija, i ako je dostupano, anizotropno filtriranje ili izglađivanje slike između bližih i udaljenih predmeta.
(Company of Heroes,na primjer nema anizotropno filtriranje). Sve te navedene postavke dodatno opterećuju procesor kartice i rezultiraju nižim izmjenama okvira, ali kad se isključe, slika izgleda bolje.
Najjeftinije kartice ne mogu vrtiti igricu Prey sa directx 9 sa prihvatljivom slikom bez trzanja. Bolje kartice isto jedva da pokrenu kako spada dok najskuplje vrte bez problema. I u tome je glavna razlika. Directx 10 uzima 30 posto i više na performansama. Dok najrasprostranjeniji directx 9 na karticam azuzima manje od 10 posto zauzeća procesora.
Svaka od ovih kartica ima slabih i jačih strana. Kako su testiranja pokazala jače kartice imale su i bolje rezultate. Ako tražite najjednostavnije kartice bez pretenzije za igranje, najjeftiniji ATI ili nVidia kartice su izbor za vas. Posebno ATIjevi modeli koji su tiši i štede enrgiju.
Ako želite igrati i koristiti Aero mogućnosti očekujte da morate i više potrošiti. Inače, directx 10 ne vrti se na slabijim katicama i ako želite igrati novije naslove jednostavno morate kupiti pravu igraču karticu,a to znači ili iz palete nVidie GeForce 8 serije ili iz palete ATI HD 2000 serije. zato čuvajte novce!
Vjeran Solenički
