Pozovemo li se na jednog od poznatijih podcastera Todda Cochranea i njegovu knjigu "Podcasting, The Do-it-Yourself Guide", izraz podcasting je prvi skovao novinar Ben Hammersley u članku "Audible revolution", objavljenom u engleskom Guardianu u veljači 2004. godine (http://technology.guardian.co.uk/online/story/0,3605,1145689,00.html).
Dakle, radi se o prilično svježoj pojavi na Webu koja se razvijala usporedo s ubrzavanjem veza prema Internetu i, naravno, sve većom dostupnošću jeftine (ili besplatne) tehnologije. Razvoj podcastinga ustvari je krenuo početkom novog tisućljeća u SAD-u, dok se onaj pravi bum dogodio tri do četiri godine kasnije.
Uobičajeno se smatra kako je izraz podcast nastao kombinacijom imena MP3 playera iPod i riječi broadcast, međutim mišljenja smo da je podcast zapravo skraćenica od Personal On Demand narrowCASTing, što predstavlja distribuciju audiosadržaja pojedincima, odnosno audio na zahtjev (audio on demand). Kako bilo, može se reći da je podcast nešto poput privatne radijske emisije (ili audio bloga). Naravno, tu se ni približno ne radi o kontinuiranom radio streamingu, već o slušanju sadržaja po vlastitom izboru. Naime, metoda je takva da pretplatnik sluša ili skida na računalo MP3 datoteku ako i kada to poželi. Primjerice, putem RSS-a (Really Simple Syndication) sadržaj podcasta (ili informacija o njemu) dostavlja se nekom aplikacijom (najčešće je to RSS reader) do računala. Za preslušavanje stvarno nije neophodan iPod. Kako se tu uglavnom radi o MP3 datotekama, moguće ih je reproducirati bilo kojim MP3 ili audio playerom.
Nije teško shvatiti zašto je podcasting zaživio upravo u Americi. U tako golemoj i dinamičnoj zemlji, čiji žitelji puno vremena provode na putu, idealno je kod kuće prikupiti željene audiodatoteke, ubaciti ih u MP3 player ili na CD i preslušavati putem do posla. Na taj se način spaja ugodno s korisnim – uvijek se sluša željeni sadržaj, a vrijeme provedeno na putu korisno se iskorištava za učenje ili prikupljanje novih informacija. Zaživi li podcasting ikad u našim krajevima, vjerojatno se to neće dogoditi prije nego uđemo u EU, odnosno u trenutku kada se pojača promet i fluktuacija naših ljudi diljem Europe. No realno je očekivati da će se dotad sadržaj podcasta moći primati ili preslušavati u realnom vremenu jer će nužne tehničke preduvjete na sebe preuzeti sve "pametniji" mobilni telefoni i uređaji.
Tehnički preduvjeti
Da biste postali kreatorom podcast sadržaja, nije potrebno mnogo. Ono što će vam najviše trebati jest alat za snimanje zvuka te prebacivanje snimljene datoteke na Internet kako bi kreirani sadržaj bio dostupan online.
Obvezan tehnički preduvjet je mikrofon (zvučna kartica se podrazumijeva). Ukoliko je računalo na kojem radite prijenosno, mikrofon je najčešće ugrađen. Koristite li stolno računalo, mikrofon trebate dodatno nabaviti. Srećom, on nije skup (ukoliko ne inzistirate na profesionalnoj varijanti), pa nećete morati ozbiljnije investirati u dodatnu opremu.
Glede alata za snimanje, za početak je najbolje nabaviti nešto što će vam olakšati život. Takvih alata ima poveći broj, no zbog jednostavnosti korištenja predlažemo Snooper (www.snooper.se). Program je "težak" svega 1 MB i cijena mu je 15 dolara (možete isprobati trial verziju od 30 dana).
Snooper je simpatičan programčić koji ispunjava osnovnu ulogu koja mu je namijenjena – snimanje audiosadržaja. Istina, krase ga neke osobine koje ga izdvajaju od konkurencije. Jedna od njih je snimanje uz detekciju zvuka, odnosno automatsko isključivanje kad nastupi tišina. Moguće je definirati osjetljivost zvuka jer ima ugrađen Sound Activated System, odnosno podesivu opciju "okidača" (trigger). Samo snimanje moguće je obaviti na nekoliko načina. Prva je spomenuto snimanje uz detekciju zvuka, drugi mod je Normal, treći diktiranje (dictation mode), a moguće je i testirati kako sve to radi uključivanjem opcije Test (no recording). Pri uključivanju snimanja diktiranjem možete uključiti i markiranje (marker tones) koje postavlja zvučnu oznaku između dva snimanja.
Jedna od zanimljivijih opcija je i automatsko slanje tek snimljene datoteke putem e-maila, ali da bi to uspjelo, morate prethodno ispravno upisati parametre slanja i primanja (koje ste dobili od svog ISP-a). Budući da Snooper snima solidnom kompresijom, moguće ga je podesiti tako da MP3 datoteka od jednog sata snimljenog govora ne bude veća od 4 MB. Doduše, radi se o bitrateu od 16 kbps. Po našem mišljenju, optimum veličine datoteke i kvalitete zvuka bio bi 24 kbps, ali to ionako u svakom trenutku možete postaviti onako kako vam najviše odgovara. Klikom na izbornik File pa Options možete uštimati Snooper u skladu s vlastitim željama. Sve je lako shvatljivo i prilično jednostavno, tako da nema potrebe to detaljnije tumačiti.
Priprema
Jedna zvučna epizoda ne treba biti duža od 20, uvrh glave 30 minuta. Razmislite li malo o tome, uvidjet ćete da je ta dužina i više nego dovoljna za sve što imate reći. Uostalom, osnovna svojstva audiosadržaja su zanimljivost i dinamičnost. Ukoliko je ono što govorite predugačko ili slušatelju dosadno, prestat će vas slušati i jednostavno odabrati nešto što mu se više sviđa. Ne treba zaboraviti da je podcasting specifičan način komunikacije jer se slušatelju obraćate osobno, direktno u njegovo uho. Svaki autor podcasta nužno mora neko vrijeme provesti u pripremi teme o kojoj će govoriti, mora uvježbati i dikciju te spontanost izražavanja, pri čemu je poželjan i humor. Može se reći kako je postupak sličan klasičnoj radijskoj emisiji. Razlika je jedino u uporabi tehnologije. Za razliku od radiodistribucijskog sustava koji se emitira u realnom vremenu pa često voditelj aktivno telefonom komunicira s publikom, podcasting se oslanja na distribuciju Internetom. Emisija se radi unaprijed, nakon čega se snimka nudi slušateljstvu na preslušavanje ili download. Nema sumnje, podcasting nudi veću kontrolu i poliranje sadržaja, a interaktivnost i feedback mogu se ostvariti naknadno, putem komentara na blogu ili web stranici.
Distribucija
Sljedeća na popisu zadaća je kreirani podcast distribuirati slušateljstvu. Ima dosta načina na koje se to može adekvatno uraditi, a sve ovisi o tome čime raspolažete. Ako uređujete vlastite web stranice, bit će dovoljno da audiodatoteku nekim FTP programom prebacite na serverski prostor te informaciju i link o tome naznačite na web stranici. Ukoliko vodite blog na nekom od domaćih besplatnih servisa (blog.hr, bloger.hr, mojblog.hr) pa tim putem namjeravate nuditi svoj podcast, mogli biste se susresti s problemom manjka prostora za njegovu pohranu. Stoga je najbolje proučiti upute (ukoliko postoje) ili se jednostavno raspitati kod administracije. Tako ćete najbrže doznati na čemu ste.
Naravno, ima još načina učinkovitog rješavanja ovog problema. Jedan od boljih nalazi se na adresi www.box.net. Na tom mjestu možete besplatno pohraniti svoje datoteke, a najbolje od svega je što na raspolaganju imate 1 GB prostora da to učinite vrlo komotno. U slučaju da trebate više prostora od toga nudi vam se mogućnost zakupa 5 GB prostora za 4,99 dolara mjesečno. Prvo što trebate učiniti uobičajena je registracija, jer tek nakon nje možete raspolagati osobnim serverskim prostorom. Bitno je znati da pohranjene datoteke možete za tren oka učiniti javnima, ali i učiniti da budu nedostupne. Nakon pohrane datoteke na server ona je anonimna sve dok joj ne izmijenite status. Stvar možete riješiti na nekoliko načina. Jedan od njih je da cijeli direktorij učinite javnim, pa će tako postati javno i sve što u njega pohranite. Ono što je dobro u ovoj metodi jest što kreirani javni direktorij ima i svoj RSS feed. Pretplatom na njega (putem RSS čitača) postaje moguće u realnom vremenu pratiti objavu svakog novog podcasta koji pohranite u taj direktorij. Drugi način je da samo pojedinačne datoteke učinite javnima i dostupnima putem jedinstvenog linka. Primjerice, ukoliko ne želite da datoteka bude svakom dostupna, možete je zaštititi dodatnom lozinkom. No, budući da ovdje govorimo o podcastingu za kojeg je najpoželjnija javna distribucija, složit ćete se kako je prvi način daleko praktičnije rješenje. No to nije sve. Putem adrese www.box.net/widget možete preuzeti kodove i implementirati sadržaj cijelog direktorija na svoj blog ili web stranicu. Ono što je iznimno korisno pri uporabi takvog načina je što se nakon klika na audiodatoteku automatski uključuje i Flash Player za njezino preslušavanje. Inače, više informacija o hvalevrijednim opcijama Box.neta pronaći ćete na adresi www.box.net/info.
Podcast nije bauk!
Ovaj tekst pripreman je s namjerom da demistificira te prosječnom korisniku približi katkad vrlo šturu ili pak komplicirano rastumačenu temu kreiranja podcasta. Daleko od toga da smo uspjeli obuhvatiti i obraditi sve moguće varijante. Na kraju krajeva, obradili smo samo nešto od mogućeg težeći izdvojiti metodu koju smo smatrali primjerenom korisniku koji se o temi želi informirati i eventualno samostalno isprobati što bi to bio podcasting. Kao što i sami možete zaključiti, kreiranje podcasta nije nikakav bauk, čak se može reći da je jednostavnije no što se na prvi pogled čini. Vjerujemo da smo vam pomogli u vašem prvom susretu s ovom temom te vas želimo ohrabriti da krenete u dopunska istraživanja jer se ista stvar može napraviti (bolje rečeno: snimiti) na mnogo načina.
Loading ...
