Asus ENGTX580
Nakon Nvidijina fijaska s prvom generacijom Fermijeva grafičkog procesora GF100 bilo je za očekivati da će vrlo brzo morati nešto promijeniti. Enormno kašnjenje, problemi u proizvodnji te vrlo visoka potrošnja energije rezultirali su velikim poteškoćama za Nvidiju u njezinu napadu na vrh ponude high-end grafičkih kartica.
Fermi na popravnom
Svjesni nedostataka grafičkog procesora GF100, Nvidijini inženjeri primili su se posla i bacili na redizajn grafičkog procesora. Tako se rodio grafički procesor kodnog imena GF110 koji bi dosadašnji GF100 trebao poslati u mirovinu.
GF110 izrađen je u 40-nanometarskom proizvodnom procesu, površine je nemalih 520 milimetara kvadratnih te broji čak tri milijarde tranzistora. Iako je površinom nešto manji od prethodnog GF100, još uvijek je riječ o vrlo masivnom grafičkom procesoru koji i dalje ima vrlo visok TDP (Thermal Design Power). Sa svojih 243 vata, TDP je tek za sedam vata niži nego što je to bio slučaj s GF100 i njegovih nazivnih, rekli bismo i optimističnih, 250 vata.
No ono bitno jest da GF110 upakiran u model GeForce GTX580 dolazi s punih 512 shaderskih procesora kako je u početku bilo i zamišljeno za model GeForce GTX480 i njegov GF100. Znamo kako je zbog vrlo malog broja ispravnih grafičkih procesora GF100 s 512 shaderskih procesora (čiji se postotak ispravnosti prema nekim izvorima iskazivao jednoznamenkastim brojem) model GTX480 dolazio s grafičkim procesorom sa samo 480 shadera, dok su zbog svoje cijene punokrvni grafički procesori GF100 svoje mjesto našli kod profesionalnih kartica Tesla. Osim većeg broja shadera, GF110 radi i na nešto povišenom radnim taktu u odnosu na GF100.
Brza i rastrošna
Ovoga se puta u našem ispitnom centru našla jedna od novih Nvidijinih high-end uzdanica. Konkretno, riječ je o modelu s Asusovom značkom naziva ENGTX580, i to u varijanti Voltage Tweak. Odmah smo se bacili na posao i isprobali kako diše u najnovijim naslovima te kako se nosi s konkurencijom, ali i sa svojim prethodnikom. Grafički procesor testiranog primjerka bio je već tvornički overclockiran na 782 MHz, što je tek za mizernih 10 MHz više od referentne izvedbe, dok je radni takt videomemorije ostao nepromijenjen. Kartica posjeduje 384-bitnu memorijsku sabirnicu i 1536 MB GDDR5 memorije, što je i više no dovoljno za igranje na vrlo visokim rezolucijama uz visoke postavke detalja te dodatnog filtriranja slike.
Ugodno nas je iznenadila relativno niska razina buke čak i pod opterećenjem, za što je zaslužan poboljšan sustav hlađenja. To je vidljivo i po radnim temperaturama koje sada u 2D okruženju iznose oko 45 °C, dok smo pod opterećenjem vidjeli tek maksimalnih 85 °C. Na dodir je kartica još uvijek vruća, no to nije ništa čudno kada je u igrama naša cijela testna konfiguracija prosječno trošila značajno više od 400 vata te maksimalno i do 500 vata. To je oko 10 do 50 vata manje nego što smo postizali korištenjem GTX480. No zato su performanse osjetno bolje nego kod prijašnjeg modela i opasno su se približile dvoglavom Radeonu HD5970 koji ipak ostaje na samom vrhu. Nema sumnje da je GeForce GTX580 trenutno najbrža grafička kartica s jednim grafičkim procesorom, što na žalost ima i svoju cijenu. (Marin Ujdur)
