Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska će morati značajno ubrzati primjenu normi energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Zgrade će morati imati tzv. energetsku iskaznicu nalik onoj koju viđamo na proizvodima bijele ili, sve češće, smeđe tehnike. Stalnim rastom cijena energenata, prije svega električne energije, i kupci sve više pozornosti posvećuju iščitavanju tih etiketa.
U primjeni energetske učinkovitosti u građevinarstvu debelo zaostajemo za starim, ali i za novim članicama Europske unije. Sve što je kod nas urađeno u tom smislu uglavnom je formalne naravi i teško je zamisliti da prodavač stana kupcu predoči energetsku iskaznicu stana. No za nekoliko godina to će i u Hrvatskoj postati obveza, jednako kao što danas mora pravovaljanim dokumentom dokazati vlasništvo nekretnine.
Samo certificiranje zgrada na energetsku učinkovitost nije skupo niti teško provedivo. Ono što će biti skupo bit će obnova starijih objekata do stupnja energetske održivosti. Pri tome valja naglasiti da je takva obnova, iako skupa, ekonomski isplativa i troškovi besmisleno rasute energije u tim zgradama daleko su viši od cijene obnove.
No ni novije zgrade, građene posljednjih godina, ni izbliza ne zadovoljavaju standarde energetske učinkovitosti uobičajene u zemljama Europske unije. Za to je krivo naše sporo usvajanje i formalna primjena europskih normi energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Posljedica toga bit će nužnost značajnih ulaganja u dodatnu energetsku učinkovitost, što će, dakako, biti značajno skuplje nego što bi bilo da smo dosljedno primjenjivali norme energetske učinkovitosti koje smo već usvojili.
Energija je sve više među ključnim faktorima gospodarskog razvoja i utjecaja na standard ljudi. To posebno važi za Europu u kojoj su ograničenost energetskih resursa i stalni rast cijena energenata uzrokovali da se EU opredijeli za racionalnije trošenje energije i razvoj alternativnih izvora. Uz to ide i obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Rezolucija Europskog parlamenta iz 1994. obvezala je Europsku komisiju na donošenje direktive o obveznoj primjeni principa bioklimatske arhitekture u zgradama javne namjene. Godine 2002. na snagu je stupila Direktiva o energetskim svojstvima zgrada – The Energy Performance of Buildings Directive. Prema toj direktivi, zgrade koje se grade, prodaju ili unajmljuju moraju biti certificirane, odnosno moraju imati posebni dokument koji se naziva energetska iskaznica (Display Energy Certificate). Direktiva razvrstava zgrade prema energetskoj učinkovitosti u sedam razreda, od A do G. Vrijedi samo 12 mjeseci, čime se korisnik zgrade, odnosno vlasnik potiču na poboljšanje energijskih svojstava zgrade.
Neke zemlje, poput Danske, Austrije ili Njemačke, i prije usvajanja europskih normi započele su s primjenom mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Analize pokazuju da uvođenje suvremenih principa energetske efikasnosti u zgradarstvu omogućuje energetske uštede od 50 do 80 posto. Dugoročno gledano, s očekivanim poskupljenjem energenata te razvojem svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša postiže se sve značajniji ekonomski učinak.
U Hrvatskoj je u cilju energetskog poboljšanja u zgradarstvu tehničkim propisom o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada zakonski ostvaren dio europske Direktive, a Člankom 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisana je zakonska obveza energijskog certificiranja zgrada 2006. godine. Donošenjem Pravilnika 1987. godine značajno se kod nas kasnilo u propisivanju obveza o toplinskoj izolaciji zgrada, i to uz nedostatan nadzor primjene. Za primjenu certificiranja zgrada nije riješeno pitanje ovlaštenih certifikatora koji bi taj posao radili objektivno, pa je nužno donijeti podzakonske akte o nepostojanju sukoba interesa za obavljanje energijskih pregleda i analiza.
Primjenom termografije moguće je brzo i učinkovito, i uz to jeftino, utvrditi stanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade. Kod nas je relativno čest slučaj da dokumentacija zgrade ne odgovara stvarnom stanju te su nužne provjere. Dosljednom primjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji Hrvatska bi mogla izvršiti obveze iz ratifikacije Kyotskog protokola o smanjenju emisije stakleničkih plinova. (R.U.)
Loading ...
