Geofoto je hrvatska tvrtka koja se bavi fotogrametrijsko-geoinformatičko-kartografsko-katastarskim djelatnostima, a s radom je započela 1. rujna 1993. godine, skromno su nam odgovorili iz te tvrtke na upit o svojim djelatnostima. Uz sjedište tvrtke u Zagrebu, postoje i tvrtke u Londonu (Geofoto London), La Pazu (Geofoto Latinoamerica), Oslu (Geofoto Scandinavia), Orašju (Geofoto BiH) i Beogradu (Geofoto Beograd), podružnice u Osijeku i Dubaiju te sestrinske tvrtke Geofoto – International i InfoMax u Zagrebu. Glavne djelatnosti Geofoto grupe su aerofotogrametrijsko snimanje, digitalna fotogrametrija, katastarska izmjera, izrada topografskih i katastarskih baza podataka, digitalna kartografija te dizajn i kreiranje geoinformatičkih sustava i rješenja.
Danas Geofoto većinom pruža usluge institucijama u Europi, ali i u Centralnoj Americi, Africi i na Bliskom istoku, te ima brojne klijente diljem svijeta među kojima su i Boeing, vlada Sudana, USGS (SAD) te mnogi drugi.
Predsjednik uprave Geofoto grupe Zvonko Biljecki kaže da je među najpopularnijim njihovim uslugama digitalni ortofoto. Ta usluga prikazuje kompletnu topografiju snimljenog područja u ortogonalnoj projekciji. Fotografija krajolika pruža obilje informacija, a razumljivija je od klasičnih vektorskih karata. Digitalni ortofoto geometrijski je ispravljena fotografija u digitalnom zapisu, nastala kao rezultat računskog prevođenja digitalnih snimaka iz centralne u ortogonalnu projekciju. Na taj način dobiva se plan, po izgledu fotografski, a po geometrijskim karakteristikama podudaran klasičnoj geodetskoj izmjeri. "U posljednje vrijeme sve se više radi tzv. istinski ortofoto (True ortho) u kojem nisu svi izgrađeni objekti projicirani na teren, već su pri ortorektifikaciji uzeti u obzir i podaci o njihovim visinama", kaže Biljecki. "Na taj su način objekti prostorno ispravno prikazivani: krovovi objekata nalaze se točno iznad temelja, bez prikazivanja bočnih zidova i prekrivanja okolnog područja."
Biljecki nije želio iznijeti procjenu vrijednosti geoinformatičkog tržišta u Hrvatskoj, ali ocjenjuje da je to tržište sada u fazi kada uzima zamah te da ima vrlo dobru perspektivu. Procjenjuje da postoji značajna potreba za geoinformatičkim sustavima, kao i za prostornim podacima u digitalnom obliku, a velikih tvrtki koje su u stanju preuzeti velike i kompleksne projekte ima relativno malo.
"S obzirom na situaciju u državi u protekloj godini, važno je spomenuti da smo lani imali porast prihoda od čak 30 posto, a u ovoj godini očekujemo porast za 25 posto", komentira Biljecki. Od budućih planova Biljecki ističe da u ovoj godini planiraju širenje na tržište Srednjeg istoka, Latinske i Centralne Amerike gdje su osnovali tvrtku Geofoto Latinoamerica (La Paz), kao i u Kinu, Japan i Južnu Koreju.
U Geofotu kao trenutno najvažniji ističu projekt "Vojni geoinformacijski sustav – VoGIS" kojim je Ministarstvo obrane RH započelo s izgradnjom jedinstvenog geoinformacijskog sustava za potrebe Ministarstva obrane i Oružanih snaga, koji je usklađen s hrvatskim i međunarodnim normama u domeni geoinformatike te je u potpunosti suglasan s NATO-vim standardima. Naime, Hrvatska je 2000. godine potpisom ugovora o pristupanju Partnerstvu za mir prihvatila uobičajene obveze o opskrbljivanju ostalih članica NATO saveza geografskim i kartografskim podacima područja Republike Hrvatske, koji moraju biti usklađeni s NATO-vim standardima. U tijeku je treća, proizvodna faza, ugovorena 2006. s rokom dovršetka do kraja 2010. godine, koja obuhvaća preuzimanje svih potrebnih podataka Državne geodetske uprave, izradu potrebnih baza podataka s dopunom i aktualizacijom sadržaja te kartografsku izradu i tisak svih listova Vojne topografske karte 1:50.000 i karte 1:250.000. Posebno je važno istaknuti da su karte nastale u okviru ovoga projekta prve vojne karte RH napravljene od početka do kraja u Hrvatskoj, pomoću hrvatske opreme i stručnjaka.
Kao još jedan značajan projekt istaknuli su projekt dobiven u Danskoj gdje su na međunarodnom nadmetanju objavljenom od danske državne agencije za kartografiju i prostorne podatke (Statens Infrastrukturvirksomhed for kort og geodata) dobili ugovor za izvršenje aerofotogrametrijskog snimanja i izradu digitalnog ortofota područja površine 3743 četvornih kilometara. Ovime je još jednom dokazano kako je tvrtka Geofoto prepoznata po kvaliteti i učinkovitosti diljem Europe, odnosno i u Europskoj uniji, smatra Biljecki.
Osim tih dvaju projekata, u Geofotu ističu i projekt s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uspostave sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (Land Parcel Identification System – LPIS). Riječ je o registru zemljišnih resursa svih poljoprivrednika u RH koji je ključni dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS-a). Uspostava navedenih sustava obavezna je za sve zemlje članice Europske unije te su kao takvi preduvjet potpunog usklađivanja pravne stečevine RH sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije te mogućnošću njezine provedbe. Osnovna svrha projekta je objektivna isplata subvencija poljoprivrednicima.
Tvrtka Geofoto je na projektu LPIS ugovorila pripremu inicijalnih LPIS podataka koji sadržavaju vektorizirane fizičke granice poljoprivrednih zemljišta, koja će se temeljiti na interpretaciji vidljivoj na digitalnim ortofoto kartama koristeći se topografskim kartama kao pomoćnim podacima. Ugovorena je i proizvodnja digitalnih ortofoto karata u mjerilu 1:5000 za cijelu zemlju te kontrola kvalitete koja će omogućiti da Ministarstvo dobije vjerodostojne i ažurirane informacije o trenutnom statusu.
Također su krajem studenog lani završili projekt financiran od strane Europske unije "Tehnička podrška za postupak harmonizacije zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u odabranim područjima u Republici Hrvatskoj". Riječ je o projektu Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa vrijednom 2,5 milijuna eura kojem je cilj bio modernizacija sustava za upravljanje vlasništvom nad nekretninama, odnosno zemljišne administracije, što je od izuzetne važnosti za proces europskih integracija. Osnovni cilj ovog PHARE projekta bio je predložiti mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se postigao efikasniji i učinkovitiji sustav registracije nekretnina i prava na nekretninama u okviru postojećeg zemljišnoknjižnog sustava u općinskim sudovima i katastarskim uredima. Digitalizacijom 600 katastarskih općina učinjen je izuzetno važan korak k uspostavi digitalnog katastra na području cijele Republike Hrvatske.


